top of page
  • Writer's pictureVjekoslav Madunić

Prvo Decanterovo zlato za Baranju

Updated: Jun 28, 2022


Kao i svake godine otprilike u ovo vrijeme, vinskim svijetom zavlada šušur. Naime, nakon dodjele

Decanterovih odličja, ništa više nije isto. Neki ih vinari samozadovoljno očekuju, neki ih iznenađeno

dočekaju, a nekima i izmaknu. Cijene nerijetko porastu, a „proroci“ koji su znali prepoznati kvalitetu

nagrađenih etiketa prije dodjele nagrada, zadovoljno trljaju ruke. Ove se godine čak 314 etiketa

okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u

Baranju, kamo je – na ljubazni poziv g. Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje – otišla i naša mala, ali

moćna novinarska skupina. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu

sommeliera Tome Jakopovića, kušali smo, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Uz

voditelja, na radionici su gostovali i vinari Goran Matijević (vinarija Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi

Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić.

Radionicu pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorili smo Graševinom Zlatno brdo iz 2018 koja se

okitila brončanom medaljom. Riječ je o vinu koje je izvrsna ekspresija baranjskog terroira –

strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih

vina(ra) pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i

pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava oko

24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno oko 11% ukupnih nasada vinove loze što će reći da je

svaki četvrti trs u Hrvatskoj upravo graševina. Također, kako tvrdi Jakopović, riječ je o sorti koja ima

vjerojatno najveći stilski potencijal na svijetu. Ipak, to ne znači da je bez problema: dok u Hrvatskoj

još uvijek muku muči sa tržišnim identitetom „vina za gemišt“, gdje polako pobjeđuje u toj

dugotrajnoj i zahtjevnoj bitci, nije joj puno lakše niti izvan granica Lijepe naše. Pa tako i na velikom

Decanteru među ocjenjivačima često biva žrtvom predrasude da je „bezvezna i osrednja“. Samim

time je ova osvojena bronca uistinu veliko priznanje za vinariju Zlatno brdo, ali i za graševinu kao

veliku i važnu vinsku sortu.



Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018 koji je pokazao savršenu formu, ali i otkrio

umijeće vinara. Naime, dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se

kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay. Riječ je o vinu koje se dugo pamti i koje u sebi nosi pečat

terroira. Samozatajni Lajoš Kolar nam je prilikom kušanja otkrio i malu tajnu – uskoro od

chardonnaya planira napraviti i svoj prvi pjenušac (blanc de blancs).

Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018), ovjenčan Decanterovim srebrom te također optimalno

školovan u velikom hrastu. Veliko vino. „Kao dijete, odrastao sam uz vinare i vinogradare i imao

priliku boraviti u podrumima i kušaonicama. Već sam tada primijetio kako sivi pinot i traminac piju

samo gazde.“ – otkrio nam je crticu iz djetinjstva Lajoš Kolar, dodavši kako se kasnije i sam uvjerio

zašto je tome tako :)

Četvrto vino najnestrpljivije smo iščekivali. Riječ je naime o prvom Decanterovom zlatu koje je ikad

otišlo u Baranju. Sa osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvee vinarije Zlatno brdo (2020) s

punim se pravom „šepurio“ kao prava zvijezda ove radionice. Za uspjeh i kvalitetu ovog vina

prvenstveno je zaslužan renomirani enolog Samir Nađ, koji je uspio pomiriti četiri naizgled

nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac

(izborna berba bobica). Riječ je o vinu koje je prepuno slasti, koje se s vremenom razvija u čaši i za

kojim je tržište zbog njegovih nesvakidašnjih aroma i okusa naprosto poludjelo, čak i prije osvojenog

zlata.



Moramo ovdje napomenuti kako su i brojne etikete Podruma Belje osvojile Decanterova odličja, no

kako ih na ovoj radionici nismo imali priliku kušati ovoj radionici nismo imali priliku kušati kako ih na

ovoj radionici nismo imali priliku kušati, umjesto njih smo u čaše dobili dva crnjaka, koja možda nisu

osvojila Decantere (jer se nisu ni kandidirali), ali su bez imalo lažne skromnosti ravnopravno stala uz

bok dobitnicima. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) prozvali smo „fenomen-vinom“ iz razloga

što uopće nije vidjelo drvene bačve. No, bez obzira što je čitava vinifikacija odrađena u inoxu (sa

samo tri pretoka) ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine te je samim time vrlo

užitno.





Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom (tj. mladom) vinogradu na

vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na tri grada: Osijek, Sombor i Pečuh. „Kada se uzgoji na

ovom položaju, merlot se zahvali vinaru što ga je posadio“ – slikovito nam je objasnio Lajoš Kolar

ukazujući na savršenu kvalitetu grožđa iz kojeg je napravljeno ovo vino. Nakon školovanja u barrique

bačvicama u trajanju oko 2 godine od njega je dobiveno bezvremensko vino, koje tek očekuje

napredak kroz vrijeme.

Obzirom da smo nakon kušanja ovih šest vinskih velikana praktički ostali bez teksta, poručit ćemo

vam samo to da što prije nabavite svoje primjerke ovih vina – za arhivu ili za uživanje u toplim ljetnim

večerima, kako vam drago.


---

Tekst: Irena Lučić, diWine portal

Foto: Nikola Zoko i Vjekoslav Madunić

---


3 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page