Čarobnjak iz Krnjeva

U vinariju Radovanović sam stigao sa kolegicom Ljiljanom Stojanović. Nakon dugotrajnog putovanja, uspjeli smo labirintskim prolazima sa strane autoputa ka Nišu, stići pred vinariju Radovanović. Nažalost Miodrag Mijo Radovanović je u to vrijeme bio u Smederevskoj palanci na ranije dogovorenom sastanku. Ljubazni Božidar Todorović, voditelj u vinariji i dugogodišnji prijatelj vinara, čekao nas je 90 minuta preko dogovorenog vremena i sa osmijehom na licu poveo najprije do novog podruma napravljenog isključivo za Cabernet sauvignon.

Barrique bačve u novom podrumu

Novi podrum za Cabernet sauvignon

Ovo je jedinstveni primjer na Balkanu da je neki vinar, čitaj Mija Radovanović, sagradio cijeli veliki podrum na tri nivoa za svoju omiljenu sortu. Jer podrum je izgrađen tako da prerađeno grožđe najprije odležava u inox tankovima u razini zemlje. Nakon toga spušta se gravitacijskim putem niže u drvene posude kapaciteta 5000 litara, gdje fermentira ,odležava i mlado vino se spušta prema dolje. U trećoj fazi cijedi se čisti grožđani sok, jer nema pumpi i ne razbija se molekularna struktura, te ulazi u barik bačve gdje će odležavati u više ciklusa i do tri godine. Pa još godina dana u boci a za Reserve taj ciklus traje punih pet godina prije izlaska na tržište.

U tom podrumu je odlično uklopljena veća kušaonica sa jednim staklenim zidom. Od Todorovića, što u hodu a najviše nakon razgledavanja velikog podruma, arhive i skladišta saznajem o prvim podacima vinske proizvodnje u Krnjevu. Po podacima Historijskog arhiva Srbije iz 1831. godine spominje se Spahijski desetak (Spahija je upravljao ovim područjem) jer je deseti dio pripadao vladaru. Tako saznajemo da je te godine desetak iznosio 18000 litara što znači da je ukupna proizvodnja bila 180 000 litara.

U Krnjevu je 1901. osnovana vinska zadruga i od tada to područje postaje Vinogradarsko-vinska regija. U povijesnom slijedu preskačemo više desetljeća i dolazimo do velikoga vinskog kombinata NAVIP koji je na svom vrhuncu imao proizvodnju oko 7 milijuna litara vina. U tom kombinatu se , nakon završenog Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu-smjer tehnologija vina, zapošljava Radovanović.

Sa vinarom sam se sretao niz godina na Beowine-u i drugim sajmovima u Beogradu (Hyatt, Metropol, Kalemegdan), kada smo razgovarali o tim njegovim počecima. Sjećam se njegovih riječi da je veliki broj litara izvožen u Europu a najveći dio proizvodnje je punjen u litrene boce sa aluminijskim čepom, određeni dio je pakiran u butelje od 0.75 l. sa plutenim čepom. Dakle, i tada su u toj vinariji znali napraviti kvalitetna i vrhunska vina.

U isto vrijeme je enolog Japanac, završio studij u Njemačkoj, pažljivo odabirao sauvignon blanc i rajnski rizling oko 50 000 boca za korporaciju Mitsubishi. Japanac je imao vremena da se posveti svakoj od ovih sorti, posebnoga radnika i prostoriju, dok je Radovanović sa kolegama morao na dnevnoj bazi preraditi i kasnije napuniti već spomenute količine. To druženje i razmjena iskustava navela su Miju da razmišlja u budućnosti o vlastitoj proizvodnji.

Kada je 1990. odlučio sam početi proizvoditi i puniti rajnski rizling dva tanka od po 2000 litara , koji je bio posađen pored porodične kuće a zasadio je još hektar i pol, računajući da će prodajom u restorane pokriti troškove proizvodnje i imati određenu količinu za sebe. Tako je i bilo prve butelje,na kojima je na zadnjoj strani pisalo da je proizvođač Radovanović, bile su za beogradske restorane "Knez" i "Koliba". Dvije godine kasnije izlaze etikete sa imenom vinara Radovanovića i sa logom na etiketi koji je ostao do danas -djevojka koja nosi punu košaru cvijeća. "Ideja je bila da se objedine tri lijepe stvari: vino, žena i cvijeće. Dakle užitak, ljepota i mirisi".

Vinogradi na Golaću

Golać...

Mijo je čovjek koji svakodnevno živi sa svojim vinogradima na Golaću. Tu su zasađena 54 hektara trsova vrhunskog CS-a (zaštitno vino kuće) , chardonnaya, merlota, rajnskog rizlinga a da bi što više obišao i pregledao u kakvom su stanju loze koristi quad. Uvijek sam imao dojam da su mu dolasci na festivale vina neko gubljenje vremena dok ga čekaju njegovi vinogradi u Krnjevu. Naravno, ista je priča sa podrumom u kojega ulazi sa jednakom strašću.

Bergamo 2015 - velika zlatna medalja (95 bodova)

Kada je 2015. u Bergamu na najznačajnijoj svjetskoj smotri crvenih vina Emozioni dal Mondo u konkurenciji oko 12 000 vina iz 46 zemalja njegov Cabernet sauvignon iz 2012. osvojio 95 bodova i bio proglašen pobjednikom, Radovanović je odlučio sagraditi već spominjanu posebnu vinariju samo za tu sortu! Ta velika proizvodnja CS-a 50 000 butelja je povukla i Rose od iste sorte koji je sada od početnih malih količina dostigao oko 30 000 butelja. Vinarija ima dobru prodaju u Srbiji i ne pokušava izvesti veće količine od 10% koliki je broj sada. Vina izvoze u Austriju, Belgiju,Dansku, Sjevernu Ameriku, Australiju i jasno po zemljama bivše Jugoslavije. Vinarija je dobila mnoga priznanja za svoja vina od prvog zlata 1990. na međunarodnom salonu vina "Svet vina u Beogradu do već spomenutog Bergama Gran Medaglia d*Oro. Mnoge zlatne i srebrene medalje su stigle sa Međunarodnih natjecanja u Beču, Bruxellesu, Lionu. Na domaćem terenu 2017. i 18. proglašeni su srpskim brandom a Radovanović je dobio priznanje za najboljeg poduzetnika...

Zanimljivo je Mijino razmišljanje o terroiru, citiram ulomak iz Vino.rs: "Terroir je velika priča,daleko kompleksnija od zemljišta i klime, a da bi došao do izražaja moramo prije svega imati puno starije vinograde nego što ih imamo....Sudjelovao sam u raspravama o terroiru i moram reći da ja ne prepoznajem terroir u vinima. Mogu prepoznati klimu, način na koji je vino rađeno, ali priča o terroiru je puno ozbiljnija od toga. To je priča i o zemlji, i klimi i vinogradu, načinu proizvodnje, čovjeku koji pravi vino, tradiciji. Ovdje, u Srbiji , još nitko nije izdvojio sve te parametre i primijenio na neku sredinu, mi samo pričamo o tome..."

Barici u starom podrumu

U društvu Božidara Todorovića vraćamo se u staru prostranu vinariju sa preradom, punjenjem , dijelom drvenih bačava i lijepom malom kušaonicom. Silazeći niz jedne od više stepenica koje vode iz gornjega dijela prema dolje zapažamo metalne ploče na zidu sa natpisom: Dobitnik nagrade Podrum Radovanović - za životno djelo. Među dobitnicima su poznati srpski umjetnici, ponajviše književnici ali i drugi...( Vida Ognjenović, Dragan Velikić, Dušan Kovačević, Ljubomir Simović nabrajam samo neke).

Nagrada podruma Radovanović

Božidar Todorović i Ljiljana Stojanović

Sjedamo u kušaonicu i spremni smo uživati u tri lijepa vina Rajnski Rizling 2019 , Chardonnay selekcija 2020 14.5% alkohola i Cabernet sauvignon 2019 14.5% alkohola. Mada je ova vinarija najpoznatija po CS-u nas, Ljiljanu i mene je oduševila Chardonnay selekcija. Vino punog tijela, uljaste strukture sa dosta odlično uklopljenog alkohola, zaokruženo ja bih rekao svoju omiljenu ocjenu kada rijetko naiđem na takvo vino - kao mlijeko. Naravno da je cijeli niz CS-a vinarije isto takav...

Asortiman vinarije (dio)

Todorović voditelj u vinariji sa mnogim zaduženjima je vrlo zanimljiv čovjek. Govoreći o sebi saznao sam da se izraz PRVI često ponavlja u njegovom životu. Smederevska palanka u kojoj i danas živi, bio je nemali broj godina i u inozemstvu, je imala prvu privatnu televiziju u Jugoslaviji a projekt su vodili Nenad Ristić i Todorović. U osnivanju prvog Omladinskog radija je također bio on. Najmlađi predsjednik Titovog fonda , značajnog zbog obrazovanja mnogih mladih ljudi u bivšoj zemlji bio je Božidar Todorović. Danas pomaže svojem školskom kolegi Miodragu Radovanoviću u zahtjevnom poslu vođenja vinarije...Vinarija Radovanović ima 45 stalnih zaposlenika koji se broj, jasno u vrijeme intezivnih radovai berbe dodatno povećava

Tu je značajna uloga Mijine kćeri Tijane Radovanović koja je na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu završila vinogradarstvo i brine o ovoj "tvornici pod otvorenim nebom" - vinogradima. Česti gosti u vinariji u stručnom smislu su njezini bivši profesori tako da struka ima ,što je i očekivano, u vinariji važnu ulogu. I na kraju vraćam se prema naslovu i "Čarobnjaku"

Neznam zašto ali od prvih susreta sa tim čovjekom koji dominira svojom mirnoćom, osmijehom i najvažnije znanjem imao sam taj utisak. Kroz godine to se samo potvrđivalo da ima čarobnu ulogu ne samo u svojoj znanoj vinariji nego i u cjelokupnom srpskom vinogradarstvu i vinarstvu. Nešto poput djela velikog Ivana Enjingija u Hrvatskoj. A zar nije čaroban potez sagraditi cijelu jednu vinariju zbog omiljene sorte. Ako ni zbog čega drugog onda je za mene čarobnjak zbog toga. Ta činjenica jednostavno djeluje nestvarno...Želim mu dug život i zdravlje, ne izostavljam ni sebe, isto smo godište iz kineske godine koze 1955. A znamo da koze daju najkvalitetnije mlijeko -ovo jasno spominjem zbog velikog vinara Miodraga Radovanovića.

Miodrag Mija Radovanović