Teatar Rugantino ili kako preživjeti

Počet ću od imena teatra. Rugantino je lik iz srednjevjekovnih predstava Commedia Dell Arte (komedija kroz umjetnost improvizacije) putujućih glumaca u Italiji sredinom 16.stoljeća.Ime Rugantino potječe iz talijanskog ruganza (oholost ili protest s arogancijom) i u početku je bio pesimista koji sluti najgore...vremenom postao je lijen, dobrodušan i otišao živjeti u Rim...

Predstave su izvodili na otvorenom ili za tu priliku improviziranoj pozornici. Ti glumci pod maskama interpretiraju veliki broj karakteriziranih likova koji predstavljaju gospodare, sluge, ljubavnike. Nabrojit ću samo dio onih najpoznatijih koji su nam u kolektivnom pamćenju: Pantalone, Il Dottore Il Capitano, Arlecchino/Harlecchino, Brighella, Pulcinella, Colombina, Pagliaccio, La Signora, Isabela, Flavio...

Gordana Gadžić i Filip Vidović

U situciji u kojoj su se našli, bračni par Gordana Gadžić i Ivica Vidović, početkom 90 -tih drugo im nije ni preostalo nego da postanu putujući glumci. Nakon dubrovačkih i zagrebačkih iskustava, brojanja krvnih zrnaca i "nepoćudne" veze Beograđanke i Komižanina na privremenom radu širom One države. Srećom nisu se dali i počevši sa predstavom "Ay Carmela" J.S Sinisterre 1998. u režiji Roberta Raponje praktički su započeli rad Rugantino teatra koji će ove godine proslaviti 28. godišnjicu. Nema dovoljno prostora u ovom kraćem članku da se nabroje svi značajni pisci i glumci koji su djelovali kroz gotovo tri desetljeća.

Zato, dio pisaca: Yasmina Reza, Janusz Glowacki, Ivica Ivanišević, Mate Matišić, Vladimir Stojsavljević, Miloš Radović...Redatelji:(dio) Joško Juvančić, Marin Carić, Franka Perković, Zijah Sokolović, Saša Broz, Ivan Vidić...Glumci, i opet manji dio: Mladen Vasary, Špiro Guberina, Helena Buljan, Siniša Popović, Dubravka Ostojić, Sreten Mokrović, Marija Kohn, Jelena Miholjević, Marina Nemet, Urša Raukar...

Glumci, pisci i sam Teatar Rugantino dobili su tijekom godina brojne nagrade (Nagrada hrvatskog glumišta, Dani satire, Bobijevi dani smijeha ovdje i Regiji (Banja Luka, Nikšić, Mostar, Doboj)

Podsjećam vas na dio predstava: "Ay, Carmela" (tekst i glazba pjesme Darko Rundek), "Za umrijeti od smijeha", "Uvijek će nam ostati ljubav", "Kronika seoske ljubavi" , "Sa* će Božo, svaki čas", "Bog masakra", "Antigona u New Yorku"

Svih proteklih godina Gordana Gadžić je "vukla"producentski dio posla i naravno glumački kao i pokojni Ivica Vidović do smrti 2011.godine. Sada je tu i Filip, njihov sin, kojega ćemo zajedno sa majkom Gordanom vidjeti u sutrašnjoj slavljeničkoj predstavi, 50. po redu "Pustolovine kreativnih knjigovođa" Ivana Vidića u režiji Slađane Kilibarde.

Gordana Gadžić i Ivica Vidović

Na kraju ili na početku svega stajala je i pobjedila ljubav dvoje ljudi životnih i glumačkih partnera - velikih umjetnika Ivice Vidovića i Gordane Gadžić, koji su beskompromisnim odabirom društvenih tema i odabirom ljudi sa kojima će raditi donijeli neprocjenjivu vrijednost hrvatskom kazalištu...

Objava teatra: (Marija Lazar)

Predstava „Pustolovine kreativnih knjigovođa“, u nedjelju 15. veljače u 20 sati, stiže u Malu dvoranu Lisinski, gdje će biti izvedena po 50. put – značajna svečanost još jedne kazališne avanture Teatra Rugantino.  Od premijere do danas, predstava je igrala u malim mjestima i velikim gradovima diljem Hrvatske, ali i izvan nje, osvajajući publiku svojim inteligentnim i životno prepoznatljivim humorom kroz priču o računima, rokovima i kreativnosti skrivenoj tamo gdje je najmanje očekujemo.

Ova komedija Teatra Rugantino na scenu dovodi majku Slavujku i njenog sina Dobrišu, koji su – uz to što žive zajedno u stanu i imaju vrlo jaku i posebnu vezu – ozbiljni ekonomisti. Slavujka je ugledna stručnjakinja zaposlena na ekonomskom institutu, a Dobriša je pred velikim uspjehom – očekuje ga skoro zaposlenje u Narodnoj banci. 

Komedija Pustolovine kreativnih knjigovođa bavi se možda centralnom opsesijom, a to je ekonomija i bog novih vremena – novac, i sve što on ljudima predstavlja. Dok su ljudi, u ne tako davnoj prošlosti, tražili vodstvo svjetovnih i vjerskih vođa, za usmjerenje i savjet se obraćali kako mudracima, najumnijim učiteljima, znanstvenicima, filozofima, tako i sibilama, šamanima, prorocima, pa i diletantima i varalicama, danas se na svakom koraku pita za mišljenje ekonomiste, i prave i tobožnje ekonomske stručnjake. Napreduje li zbog toga ljudsko društvo ili kržlja i propada, pitanja su koja postavlja ova komedija, uz ambiciju da dade i pokoji odgovor iz iskustva kreativnih knjigovođa, tih novih umjetnika „ekonomskog realizma“.

Autorski tim predstave, predvođen glumcima Gordanom Gadžić i Filipom Vidovićem, koji u svojem prvom zajedničkom kazališnom angažmanu na scenu prenose odnos majke i sina, uz tekst Ivana Vidića i režiju Slađane Kilibarde, donosi ovu humorističnu predstavu koja spaja ekonomiju i kreativnost. 

Pedeseta izvedba u Lisinskom prilika je za zajedničko slavlje publike i autorskog tima, ali i za iskrenu zahvalnost svima koji su prepoznali ovu neobičnu kazališnu priču i pratili je na njezinu putu.

Foto: P.R Rugantino