Hercegovci i Dalmatinci uzdižu svoj Trnjak

Održan je i 3.Festival Trnjka u Ljubuškom protekloga vikenda. Od početne sumnje, pa i podmetanja, osnovna petorica u Organizacijskom odboru (Zdenko Milas predsjednik udruge ljubuških vinara, Josip Nuić, Andrija i Tomislav Radić i Robert Alilović) sa cijelim nizom nezaobilaznih pomoćnika, Miro Barbarić primjerice, i ove godine su pokazali da grad Ljubuški uz podršku šire zajednice u Federaciji da mogu organizirati smotru na zavidnoj razini.

Ali krenimo redom sa uvodnim kulturno - povijesnim putovanjem na koje nas je povela put Čapljine i Mogorjela Stanislava Borovac uz stručno arheološko vodstvo pravoga znalca arheologa Mirka Rašića. Mogorjelo je otkriveno 1879. kada su Austrijanci radili željezničku prugu na relaciji Metković- Sarajevo.

Po riječima Rašića ovdje se u slojevima prepoznaju tri baze. Prva od 1. do 3. stoljeća kada je tamo malo rimsko seosko imanje. Slijedom vremena postaje carski lokalitet u obliku vile Rustice sa bedemima , 11 kula i tri glavna ulaza. I treće značajno nalazište su dvije bazilike datirane na prvu polovicu 6. stoljeća. Gradina je odlično sačuvana a nas vinoljupce su posebno oduševila dva ortostata sa prikazom vinove loze i ljekovite sikavice. Hercegovina osim plodnog zemljišta za trsove loze i neizbježnog krša, obiluje vodom rijekama i pritocima poput onih na području Čapljine ( Trebižat, Bregava, Neretva, Krupa).

Put nas je dalje vodio u muzej u Vidu gdje je nakon opsežnoga iskopavanja otkriveno pravo arheološko blago naselje Narona nastalo u 3.stoljeću naše ere. Za to najveće zasluge ima dr.sci Emilio Marin. Impozantni muzej sa najviše sačuvanih rimskih kipova (Aurelije, Konstancije, August, Trajan i niz drugih a samo je Flavije sa glavom nedavno donesenom iz Britanije...) otvoren je 2007. i većini nas je bio najugodnije povijesno iznenađenje na ovogodišnjem otkrivanju blaga Hercegovine. Zaista imaju što pokazati a mene osobno, kao Blizanca, najviše su se dojmili božanski blizanci dioskuri Kastor i Poluks. Na tom području još ima cijeli niz građevina kakve su se gradile u doba Rimljana, primjerice teatar i vijećnica ali je daljnje kopanje nemoguće jer su to privatni posjedi...

Kulturno - povijesno putovanje završili smo kasno popodne na lokaciji Gračine u prezentacijskom Arheološkom centru u Ljubuškom. Zanimljiva predavanja započeo je Mirko Rašić koji nam je detaljno prikazao i objasnio funkcioniranje rimskoga logora u praktički centru današnjega Ljubuškog. Nastavio je atraktivnim, malo predugo, predavanjem na temu "Rimska vinska tradicija" profesor i sommelier s dugogodišnjim iskustvom u turizmu Jure Andrijašević. Završno predavanje o "Rimskoj gastronomiji s osvrtom na provinciju Dalmaciju" održali su nutricionist Apollonas Kapsalis i Roberta Kapsalis multidisciplinarna umjetnica koja spaja različite medije - likovnu umjetnost, glazbu, kulinarstvo i eksperimentalno pekarstvo. Na kraju na lijepoj terasi Centra uz zvukove harfe imali smo priliku kušati jela inspirirana drevnom rimskom kuhinjom pripremljena prema autentičnim receptima. Kako bi se reklo po novoj popularnoj riječnoj kovanici - top!

Drugoga dana smo opet krenuli put Čapljine jer je cilj bilo selo Trebižat i vinarija Matić. Svi smo se složili da ova obitelj, mladi enolog Antonio polako preuzima konce od oca Ozrena, radi iskrena vina na divljim kvascima tako da su nam sve tri žilavke; bazna 24. , selekcija 23. i sur lie uz trnjak i blatinu pružili vrhunsko vinsko zadovoljstvo. Imaju oni i trnjak sa ostatkom šećera Con Amore izborna berba iz 2020. Matići su već sada odlična vinarija sa oko 35 000 litara na 5 vlastitih hektara i 2 ha u kooperaciji. I ne misle povećavati količinu nego dizati kvalitetu onoga što posjeduju. Pravi put.

Došlo je vrijeme da prijeđemo granicu BiH i Hrvatske u Orahu da bismo se u restoranu Kula (ondje je rođen veliki Tin Ujević 1891.) pogostili ručkom i probali vina iz pet vinarija - OPG Mira Ivice Radalja iz Kozice, Ante Kalajžić iz Dusine , Vinarije Điko iz Dusine, Ivica Erceg iz Podprologa i Dario Gašpar iz Umčana. U prvom planu je bio trnjak/trnak ali smo probali i zanimljive merlot i crni cuvee te zlataricu. Vrgorački kraj je nekada imao najviše trsova u Hrvatskoj. Spominjala se brojka od 13 milijuna loza. Danas nakon jedne duže pauze kvalitetu dižu već spomenuti vinari i dvije najveće vinarije ovoga područja Pilač te odnedavno nedaleka Vinadelmati...

Posjetili smo i pogone najvećeg prerađivača suhomesnatih proizvoda u Jugoistočnoj Europi "Pivac" na području Ravče. Impresivni pogoni koje sam vidio u rohbau trenutku 2019. danas su mjesta gdje se proizvodi i odležava 270 000 komada pršuta i milijuni komada slanine, kobasica, buđole. O svemu nam je više pričao vodeći nas kroz pogone Boris Grljušić voditelj pršutane. Uz mnoge propale pokušaje u hrvatskoj poljoprivredi i industriji lijepo je vidjeti da suhomesnati gigant iz Vrgorca stabilno posluje. Zaključio bih " Naše a svjetsko!"

Prije večere u Grudama otišli smo na eno gustativnu edukaciju u Imotskom u kušaonicu Jerković koji su uspješan vinarski put započeli prije više desetljeća vođeni rukom i vizijom oca Ivice Jerkovića. Bila je to prilika da kušamo razne varijante kujunđuše koju je među prvima na najbolji način prezentirao pokojni Jerković. Danas taj put nastavljaju braća Mate i Tomislav . Kušanje smo počeli svježom kujunđušom 2024. , nastavili Roseom (trnjak, merlot), zatim macerirana kujunđuša Ivan, pa poznati brend kuće Mračaj (cuvee trnjka i merlota), sortni trnjak i na kraju babić za kojega grožđe kupuju u zaleđu Primoštena. Lijepi objekat, (kušaonica i vinarija) na izlasku iz Imotskoga sigurno će postati nezaobilazna točka vinoljubaca kada se nađu na ovom području.

Večer smo proveli u atraktivnom restoranu "Bezdan" u Grudama. Imali smo zahtjevan zadatak testirati uparena jela sa različitim trnjacima. Pogledajte kakva je to "muka" bila: 1. Tartar od tune (prodimljeni file tune, klice češnjak, wasabi majoneza, ulje od bosiljka, kavijar, senf od cijelog zrna...) kojeg je enološki pratio Nuić Trnjak rose 2024 2. Rižoto gljive (zlatni šampinjoni, shimeji i enoki gljive te espuma od kozjeg sira!), vino - Grabovac Trnjak Riserva 2022 3. Pačji file (file, krema od pečenog batata, redukcija vina i višnje) uz Katich Trnjak 2020 4. Rumeni obrazi (dugo kuhani juneći obrazi, krema od pečenoga celera, demi - glace) odlično je popratio 6 - godišnji Tolj Trnjak Prozračac 2019 i na kraju , kako i priliči, delikatesa Čokoladna torta s preljevom od maline uz vino Gašpar Trnjak 2021!

Završni dan 3. Festa Trnjka u Ljubuškom započeo je stručnim predavanjima u Kulturnom centru. Jaka ekipa znanstvenika, dvije dame dr.sci Ana mucalo, dr.sci Marija Banožić, njihove kolege prof.dr.sci Željko Andabaka i prof. dr.sci Bernard Kozina, su nas upoznali sa cijelim nizom karakteristika sorte koja stremi da u idućim godinama bude rame uz rame sa crnim brendom ovoga kraja blatinom. Imali smo priliku i kušati četiri vina iz klonske selekcije koja su nastala u suradnji sa Talijanima. Vidjeli smo i okusili različite mogućnosti ove sorte.

Dva sata kasnije na vrlo dobro osmišljenoj radionici sommeliera Daniela Čečavca tražili smo među osam ponuđenih vina put i način kojim bi sorta ubuduće mogla ići. Zanimljivom ekspresijom iskočio je relativno malo poznati vinar Bošnjak iz Donjih Mamića kod Gruda. Nismo zaključili da je najbolje vino jer u konkurenciji su bili i Milas, Gašpar, Škegro i drugi koji svaki na svoj način grade put do najboljeg izražaja Trnjka.Na kraju radionice majstor Čečavac je postavio nekoliko pitanja za smjerokaz Trnjka u budućnosti: Što je Trnjak? U kojem smjeru ići? Da li je manje više? I kako ukrotiti Trnjak (crni, mali, veliki, uzgoniti) ili Rudežušu ili Kovačušu kako je u narodu nazivaju u posljednja dva stoljeća...

Zatim je krenuo sam Festival na otvorenom u Gradskom parku. Uvodnu riječ i otvorenje je napravio Zdenko Milas a tom prilikom su obznanjeni i ambasadori Trnjka do slijedećega festivala. U BiH to će biti Kemal Hrnjić Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva a u republici Hrvatskoj bit će to David Vlajčić ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te potpredsjednik Vlade RH. Imali smo priliku kušati čak 27 vina ove sorte (iz Hercegovine i vrgoračkog i imotskoga kraja), samostalno ili u cuvee-u i proizvode 15 predstavnika gastro scene (više pršutara sa različitim suhomesnatim proizvodima, sirara, probali smo koktele na bazi Trnjka) a raspoloženje je dizala i podgrijavala muzika sastava Good Times.

Nakon samo tri godine ovaj Festival se etablirao, donio koristi ne samo vinarima ovoga kraja već je okupiopredstavnike političkog, sportskog i kulturnog života. Tome smo svoj mali doprinos dali i mi vinski novinari i blogeri iz Hrvatske. treći Festival je završio , živio četvrti u lipnju iduće godine a svim vinarima do tada želim uspješan posao u vinogradu i još bolji u podrumu!

Photo: Mario Milošević

Zoran Lutz

Vjekoslav Madunić