DOBRO DOŠLI U SLOBODNI ZKM!

Zagrebačko kazalište mladih uz party za publiku sinoć je otvorilo kazališnu sezonu 2025/26.

Ravnateljica kazališta Snježana Abramović Milković u kazališnom je foajeu sinoć  predstavila publici osam premijernih izvedbi ZKM-a u sezoni 2025/26.

Pridružio joj se redatelj Ivica Buljan, u čijoj je režiji prva ovogodišnja ZKM-ova premijera: Max, Mischa i ofenziva Tet, prema velikom književnom hitu Johana Harstada. 

Na otvorenje sezone u ZKM stigla je i najznačajnija slovenska redateljica mlađe generacije Nina Rajić Kranjec, uvrštena i među pet najznačajnijih mladih europskih redatelja,

koja će se prvi put u Zekaemovoj produkciji predstaviti režijom u nekom hrvatskom kazalištu.

Za taj prvi susret s hrvatskom publikom odabrala je tri drame najznačajnijeg hrvatskog književnika Miroslava Krleže, sve tri iz istog kreativnog i umjetničkog ciklusa ovog klasika,

a riječ je o dramama Golgota (1922), U logoru (1922) i Vučjak (1923). 

Značajno je da će ZKM u ovoj sezoni postaviti i tekst međunarodno nagrađivane hrvatske dramske spisateljice Tene Štivičić, Acid / Kiselina, u režiji litavskog redatelja i dramaturga Antanasa Obcarkasa.

Svakako je zanimljiv ponovni dolazak redatelja Olivera Frljića, koji će u drugom dijelu sezonu u ZKM-u režirati  Vještice iz Salema, Arthura Millera.

Obzirom na ovoljetna recentna zbivanja u Hrvatskoj protiv umjetničkih sloboda – vrlo je značajno da je publika sinoć mogla čuti  i

Misiju ZKM-a: o dužnosti da se borimo za kazalište kao prostor istine i slobode, kritičko razmišljanje i preispitivanje društvenih i političkih kretanja.

Tekst je pročitao glumac Frano Mašković.

Nakon toga je usijedio party : a u glazbenom programu uz glumce ZKM-a nastupili su i glazbenici iz ZKM-ovih predstava Ivanka Mazurkijević & Damir Martinović Mrle i Darko Rundek.

Autor fotografija u privitku: ZKM

Danica Juričić Spasović

Voditeljica odnosa s javnošću

PR manager

PROGRAM za sezonu 2025/26

JOHAN HARSTAD: MAX, MISCHA I OFENZIVA TET– sezona 2025/2026

Redatelj: IVICA BULJAN

Izvodi ansambl ZKM-a

Premijera 17.10.2025., dvorana Istra

Roman Johana Harstada Max, Mischa i ofenziva Tet je europski fenomen kojega sada u ZKM

-u, u režiji Ivice Buljana, pretvaramo u kazališni događaj.

Buljanova predstava ulazi ravno u aktualni svjetski trend insceniranja “velikih romana”: od

Van Hoveove “A Little Life” i Gosselinova “2666” do Mitchellinih “The Waves” i

Complicitéova “Tjeraj svoj plug...”.

Što im je zajednički nazivnik?

Kazalište ne ilustrira prozu nego nalazi izvedbeni jezik, ritam, dijaloge, svjetlo. Kod publike

stvara osjećaj kontinenta, epohe i tijela. U tom horizontu “Max, Mischa i ofenziva Tet” nas

zanima kao roman o sceni čiji je glavni lik kazališni redatelj, a svijet oko njega je mreža

proba, turneja, instalacija i filmova, roman je tako materijal za teatar.

Predstava slavi moć ansambla ZKM-a. Mnoštvo glasova, kao Max, Mordecai, Mischa, Owen,

mama, otac... tvori polifoniju o preseljenjima, traumama i ljubavima koje se ne daju svesti

na slogan. Dramaturgija i adaptacija Vida Hribara gradi Harstadov makro lūk kao niz prizora

koji dišu poput partitura. Dugi potezi memorije isprekidani su kratkim, gotovo

dokumentarnim rezovima.

U ulozi Maxa je Ugo Korani, Mische Hrvojka Begović, Majke Lucija Šerbedžija, Oca Frano

Mašković, a Owena Rakan Rushaidat. Ivan Jurković kao Moredecai prvi put u velikoj ulozi

nastupa u ZKM-u, njegove roditelje glume Nataša Dangubić i Dado Ćosić, a mnoštvo likova

tumače Sreten Mokrović, Vedran Živolić, Barbara Prpić, Milivoj Beader, Milica Manojlović,

Toma Medvešek, Rok Juričić, Luka Knez.

Scenografija Aleksandra Denića se naslanja na romaneskne reference (stanovi, galerije,

radovi u nastajanju), a kostimi Ane Savić Gecan nose oznake putničke geografije i perioda

od šezdesetih do današnjih dana. Glazba Darka Rundeka povezuje zvukove autoceste,

aviona, dvorane, backstagea.

To je Buljanova poetika u punoj raskoši, snažno, precizno, ansamblski, s vjerom u glumce

kao nositelje monumentalne pripovijesti. Predstava nastaje u nizu njegovih romana-na-sceni

kao kruna istraživanja kako teatar može podnijeti “duge linije života”. Nakon projekata koji

su mapirali migracije, ratne povratnike, periferne zajednice ili ženske genealogije, Harstad

Buljanu daje priliku da spoji američki kulturni imaginarij s europskim iskustvom odlaska i

povratka. Njegov epski realizam, humor, melankolija, pop-reference i politika svakodnevice,

prirodno se uklapaju u liniju Buljanovih režija autora kao Ugrešić, Novak, Pavičić,

Knausgaard... u kojima roman nije predložak nego partner.

Proza koja s pozornicom pregovara ravnopravno.

2.

TENA ŠTIVIČIĆ: ACID/KISELINA– sezona 2025/2026

Redatelj: ANTANAS OBCARKAS

Izvodi ansambl ZKM-a i vanjski plesači

Premijera 12.12.2025., dvorana Istra

„Neizbježno je. Kad se bavite javnim poslom život vam je stalno prepušten na milost i

nemilost velikom, kolektivnom javnom mnijenju. (…) Obožavaju vas. Pa vas mrze. Što je

obožavanje bilo veće, to je mržnja žešća. U tu računicu možete se pouzdati kao u fizikalni

zakon.“

Smještena u prostor umjetničkog stvaranja, nova izrazito uzbudljiva drama jedne od

najznačajnijih suvremenih hrvatskih dramatičarki Tene Štivičić ACID/KISELINA,

podjednako zarezuje u prostor privatnog i javnog te kroz suptilno elaborirane odnose moći

unutar umjetničkog kolektiva otvara teme koje se na ovaj način ne tematiziraju dovoljno u

našoj recentnoj kazališnoj produkciji, dok su istovremeno bolno prisutne u širem javnom

prostoru.

Snimanje dokumentarnog filma o pripremama za novi balet kojim će protagonist ove

predstave proslavljeni koreograf Gabrijel obilježiti trideset godina karijere, odjednom otvara

procjep u jednu drugačiju sliku o velikom umjetniku, koji je kako svjedoče anonimni izvori,

svoju karijeru navodno gradio i kroz različite oblike okrutnosti prema svojim kolegama i

suradnicima. Na taj se način počinje rastvarati istovremeno i uzbudljiv i duboko uznemirujući

pogled u svijet u kojem se stari principi dolaska do umjetničkih rezultata najviše kvalitete

odjednom prokazuju duboko problematičnima, gotovo traumatskima. Svaki kreativni proces

nužno otvara pitanja (samo)discipline i propitivanja vlastitih sposobnosti i unutarnje

vrijednosti, a koji u trenutku u kojem je kompromitiran za sve aktere ove drame počinje

stvarati polja duboke sumnje u vlastitu autorsku, moralnu ali i generalno ljudsku poziciju.

Suptilnim i duboko promišljenim dramskim rukopisom Tena Štivičić namjerno ostavlja širok

prostor interpretacije istine unutar svoje drame, koja će u režiji vodećeg litvanskog redatelja

mlađe generacije Antanasa Obcarskasa sasvim sigurno pozvati na promišljanje o tankoj

granici između unutarnjeg osjećaja za etičnost i javne percepcije onoga što se podrazumijeva

kao moralna istina.

3.

MIROSLAV KRLEŽA: GOLGOTA / U LOGORU / VUČJAK – sezona 2025/2026

Redateljica: NINA RAJIĆ KRANJEC

Premijera 20.3.2026., dvorana Istra

Nedugo nakon novih strukovnih priznanja za svoj umjetnički rad, ovoga puta nagrade

Borštnik za režiju i predstavu u cjelini za predstavu Kazimir i Karolina (MGL, Ljubljana)

svakako najznačajnija slovenska redateljica mlađe generacije Nina Rajić Kranjec po prvi će

se puta u ovoj Zekaemovoj produkciji predstaviti režijom u nekom hrvatskom kazalištu. Za

taj prvi susret s hrvatskom publikom odabrane su tri drame najznačajnijeg hrvatskog

književnika Miroslava Krleže, sve tri iz istog kreativnog i umjetničkog ciklusa ovog klasika,

a riječ je o dramama Golgota (1922), U logoru (1922) i Vučjak (1923).

Sva su tri teksta jasna kritika političkih događanja s početka dvadesetog stoljeća, ili

konkretno 1. svjetskog rata i neposrednog poraća, u kojem se nova uspostava svjetskog i

europskog poretka obijala o glave takozvanih malih ljudi, pretpostavljajući prostor

nesigurnog mira kao temelja za idući, vrlo skori svjetski ratni sukob. Posvemašnja praznina

ratnog sukoba kod Krleže se neprekidno izmjenjuje s duhovnom i moralnom prazninom koja

mu prethodi ali ga i nasljeduje, kao i sa ekspresionističkim slikama koje koriste biblijsku

simboliku za prikaz nesklada između ideala i stvarnosti obilježene najokrutnijim političkim

sukobom do tog vremena.

U režiji Nine Rajić Kranjec, ove tri Krležine postekspresionističke drame izvući će na

površinu, kroz skokovitu, asocijativnu dramaturgiju i njezinog protagonista Horvata, sve

paralele nesigurnog povijesnog konteksta nastanka nove države kroz socijalne nepravde i

ideološke sukobe, toliko rezonantne sa društveno političkom situacijom kojom svjedočimo

danas, u novim preslagivanjima svjetskog poretka. Pritom se Krležin ekspresionistički jezik

nadaje kao izvrstan poligon za postavljanje pitanja o tome kako izgleda nova ideologija u

vremenu u kojem su sve klase podjednako izgubile i u kojem se stari svijet zapravo polako ali

neminovno raspada.

4.

ARTHUR MILLER: VJEŠTICE IZ SALEMA– sezona 2025/2026

Redatelj: OLIVER FRLJIĆ

Premijera 22.5.2026., dvorana Istra

Drama nastala u vrlo osjetljivom razdoblju američke političke povijesti, dolazi na scenu

Zagrebačkog kazališta mladih kao uzbudljiv izvedbeni događaj u podjednako osjetljivo

vrijeme za političku sadašnjost u koju upravo živimo, a u režiji jednog od vodećih europskih

autora i redatelja, Oliver Frljića. Nakon velikog uspjeha sa svojevrsnom kazališnom

duologijom Braća Karamazov po romanu F. M. Dostojevskog, a koja je svakako obilježila

naše kazalište posljednjih nekoliko sezona, Frljić se odlučuje za još jedan klasični predložak,

ovoga puta za dramu jednog od najvećih američkih dramatičara Arthura Millera Vještice iz

Salema (The Crucible, 1953.)

Smještena u drugu polovicu 17. stoljeća u američki grad Massachusetts, ova drama obrađuje

povijesno utemeljeno suđenje ženama optuženima za vještičarenje, a nastala je kao

nedvojbeno jasan odgovor na antikomunističku histeriju koja je u punom smislu prerasla u

suvremeni lov na vještice, koji je u pedesetim godinama prošlog stoljeća u američkoj politici

predvodio senator Joseph McCharthy. Ova dramska alegorija kroz vrlo jasne paralele dva

povijesna događaja poslužila je Milleru za ispisivanje drame koja u svojoj biti tematizira

neutemeljenost optužbi unutar jednog društva i jednog političkog sistema, kojem se je zbog

duboko upisane iracionalnosti izrazito teško oduprijeti.

Uz to, drama svojim dodatnim motivima beskrupulozne eksploatacije političke moći,

relativizacije osobnog ljudskog i moralnog integriteta te manipulacije strahom u korist

prokazivanja najbližih, u svakom slučaju predstavlja izrazito aktualnu političku alegoriju,

koja će kao takva sasvim sigurno poslužiti kao i više nego plodno rasadište izvedbenih

poetika na način na koji ih u svim svojim predstavama vidi Oliver Frljić. Njegova uvijek

provokativna, često vrlo rubna ali uvijek duboko moralna autorska pozicija najviših

umjetničkih dosega i u ovom će slučaju u suradnji s ansamblom Zagrebačkog kazališta

mladih, pokazati svoju kazališnu ali i šire društvenu relevantnost. Arthur Miller pred

McChartyjevim je Odborom odbio prokazati svoje kolege zbog čega se našao na crnoj listi.

Tko bi danas bio dovoljno hrabar učiniti isto pitanje je koje će, između ostalih, postaviti ova predstava