Tri kaštelanska vinara

Više godina unazad Darko Lugarić i ja u ljetnim mjesecima obilazimo vinska područja Srednje Dalmacije. Ovaj puta posjetili smo Ivana Kovača Matelu, Joška Bedalova i Nevena Vuinu...

Na rivi u Kaštel Sućurcu dočekao nas je Matela. Krupan čovjek, pomalo lijenih reakcija, a kako i ne bi bio u doba onog drugoga vrućega ljetnoga vala, podsjetio me izgledom na velikog viškog pjesnika Jakšu Fiamenga. Kraći razgovor na rivi u kojemu je aktualizirao 20 godišnje čekanje da institucije dozvole preuređenje njegove kuće na obali u hotel. Oni (administracija) se ne žure a on strpljivo čeka da se "steknu svi uvjeti". Stara dalmatinska, pa i hrvatska priča.

Ulazimo u podrum i počinjemo kušanje bar desetak vina iz bačava i 2-3 butelje. Na početku su to bijela: maraština, pošip, chardonnay, vlaška (jedna od desetak autohtonih sorti kaštelanskoga kraja). Kako kaže Matela, i toga se strogo pridržava, vina moraju odležati - bijela bar jednu punu godinu nakon maceracije , drva i rostfraja a crna minimalno tri godine i više. "Važno je da su moja vina odležala na autohtonim divljim kvascima" - kaže Kovač i naglašava svoju sklonost u proizvodnji na tradicijski način uz minimalne suvremene intervencije koje je neminovno donijelo vrijeme. Upravo to cijene mnogi ljubitelji vina sa nostalgijom za starinskim načinom proizvodnje...

A onda su na red došle crne sorte: crljenak kaštelanski (zajedno sa dobričićem roditelj najpoznatije crne dalmatinske sorte - plavca malog) pa babica i plavac mali. Svi koji su kušali Matelina vina ističu njihovu posebnost naravno u pozitivnom smislu. Crljenak, sa padina Kozjaka i još desetak parcela u kaštelanskim poljima je gust, suh, sa aromama šljive, kupine, maline. Babica na tragu puno poznatijega babića, je gusto suho vino, tamne modrocrvene boje sa okusom koštunjičavog voća. Probali smo Esencu 2021. branu punih mjesec dana nakon redovite berbe, 10ko sa 4% alkohola meka, podatna. Matela ističe da ovo vino ima 18 g/L šećera i ima više suhe tvari nego plavac na 21 g/L. Iz linije Esenca probali smo i crljenak 2021. i babicu iz iste godine...Što reći nakon tolikih vina, pa čak i prošeka kojega smo probali na kraju, dobar glas koji prati Matelina vina nije pretjerani medijski glas. Ta vina su odraz tradicije, koju vinar iznimno poštuje, i vremena u kojemu su nastala. Ja sam oduševljen i maraštinom i cijelom paletom crnih da ih sada sve ne nabrajam. Važno je na kraju istaći da osim spomenutih vina u vinogradima Kaštelana se može još uvijek naći (u malom broju ali ipak...) mladenka, pagadebit, maraškina, ljutun, glavinuša, rogoznička itd. Možda će jedna od nabrojenih sorti u budućnosti dostići slavu crljenka kaštelanskog od kojega je potekao svjetski poznati američki Zinfandel!

U Kaštel Kamkbelovcu posjetili smo vinara Joška Bedalova u njegovom restoranu na rivi. Ondje je i

kušaonica a druga je na obroncima Kozjaka gdje su i vinogradi. Vinarija nema veliku površinu "samo" 2.5 hektara. Stavio sam navodnike jer svi oni koji obrađuju vinograde znaju koji je to trud pa je zapravo nepošteno upotrijebiti prilog samo...Bedalov ima vinograde na području Kaštela / Križine i već spomenutom Kozjaku gdje će probijanjem tunela izgubiti oko 0.5 ha kao i drugi vinari sa ovoga područja. I ovdje smo dobili informacije o starinskim sortama poput Mladinke i Vlaške koje su znale prikupiti šećere do čak 24 g/L. Nažalost te stare sorte nestaju...Mi smo imali priliku kušati redom: pošip zatim maraštinu a onda su krenule jake crne sorte nagrađivane na Decanteru. Prije tog probali smo Rose Tribus od babice i crljenka. Slijedila je famozna babica koju njeguju baš kaštelanski vinari. A tada je na stol stigao Kaštelanski crljenak iz 2023. sa 15.5% alkohola koji je ove godine osvojio 91 bod na velikoj svjetskoj smotri u Londonu. Crljenak koji će tek izaći na tržište kroz koju godinu, peto vino po redu, fermentirao je punih 300 dana (zaustavljen krajem srpnja!). Crljenak je poznat po više različitih imena u našim krajevima (Pribidrag, Tribidrag) i svijetu (Zinfandel, Primitivo). Pod ovim svjetskim nazivima ima ga više od 35000 ha u Americi i na više od 18 000 ha u Italiji...Ovdje je važno spomenuti hrvatskog ampelografa Stjepana Bulića koji je još 1949.opisao crljenka u svojoj knjizi i sačuvao uzorak lista koji potvrđuje srodnost, zapravo identičnost sa danas slavnim Zinfandelom.

Posljednje, šesto vino koje smo kušali bio je Dobričić 14.5 %alkohola iz 2023. koji je osvojio čak 94 boda na velikoj vinskoj smotri Decanteru ove godine. Joško Bedalov potvrđuje da precizan rad sa autentičnim sortama uvijek daje rezultate koji su prepoznatljivi na svjetskom nivou. Ne sumnjam da to odlično znaju gosti njegova restorana i vinskih kušaonica...

Put nas je na kraju popodneva/ večeri vodio do Kaštel Štafilića kod znanog vinara Nevena Vuine. Ovaj vinar je poduzeo neke korake koji svakako izazivaju dvojbe. Iskrčio je nasade babice i plavca na predjelu Jazvina / Rupe i posadio vrlo poznatu korčulansku/ lumbarajsku sortu Grk. Na području iskrčenog plavca nastao je Grand Cru za Grk- a. Vuina trenutno ima 1.5 hektar ili oko 10000 loza u rodu. Bila je to prilika da redom probamo: Štafileo Grk 2025 13.5 %alkohola (ima oko 2000 loza), zatim Rose crljenak 2025 12 %....Slijedila je Babica 2023 koju nabavlja od svojih kooperanata te završno Crljenak iz 2018. U raspoloženom razgovoru što bi odgovaralo kao hrana ovom moćnom vinu Lugarić je predložio goveđe obraze crne svinje a kao prilog pire od batata. Vuinu poznajem sa mnogih festivala godinama prije i vjerujem da je dobro procijenio potez sa sadnjom Grka, odnosno sječom starijih prvenstveno crnih sorti. Želim mu sreću na tom neizvjesnom vinarskom putu.

Završno, uvjeren sam da će kaštelanska vinarska priča, prvenstveno sa crljenkom, babicom i dobričićem, imati uspješnu budućnost. U tom smislu i predstavljanje Udruge vinara crljenka, njih 15-estak u Zagrebu u studenom bit će pun pogodak...Nestrpljivi smo dočekati taj dan.