U vrijeme održavanja 2. Trnjak festa u Ljubuškom dan prije, petak, je bio posvećen obimnom novinarskom razgledavanju dijelova Hercegovine, vrgoračkog kraja i imotskih vinara. Nakon posjete vrlo uspješnoj vinariji Vilinka u Sretnicama, o tome sam pisao u prvom članku, zaputli smo se prema Mostaru točnije restoranu Romanca i velikom podrumu vinarije Čitluk u centru plantaže Konjusi nedaleko Mostara. Ja sam prije više godina posjetio impresivnu vinariju koja se nalazi u samom centru Čitluka a građena je u tradicionalnom stilu od kamena. Tamo sam i upoznao izuzetnog enologa Tihomira Prusinu i suradnike. U međuvremenu Tiho je postao prvi doktor vinarstva u BiH a i da nije ja bih ga intimno zvao doktorom za vino. On i njegovi suradnici su prvi krenuli u ispitivanje trnjka kao samostalne sorte oko 2007/8. i kroz tri berbe pratili ponašanje vina da bi ga prvi puta samostalno pustili na tržište nakon berbe2010. Godinu kasnije u Ljubuškom je Nuić izašao sa svojim odličnim buteljiranim trnjkom.
U izuzetno lijepom podrumu punom barik bačvi Prusina i Maja Nakić su nam prezentirali desetak svojih vina najviše iz premium linije Teuta i kupaže . Imali smo sreću kušati: osnovnu žilavku 2023., Žilavku selekcija 2022. (grožđe za ovo vino je selektirano i brano mjesec dana kasnije nego za osnovnu žilavku, ima 8-10 grama šećera i kiselinu od 5.4 g/L), Rose 2022 od blatine (maceracija je trajala 5-6 sati sa odličnom kiselinom 6 g/L. Darko Lugarić je predložio riblji menu papaline, srdele i skuše), Blatina 2021 ima blagi ostaqtak šećera, osjetio se tanin na hladnijoj temperaturi vina. Legenda kaže da su penjači Himalaja Božić i Mlikota ovo vino pronašli u nekom restoranu Katmandu-a! Inače, do korone veliki izvoz je vinarija radila u Kinu. Nakon godina stagnacije opet kreće rast. Probali smo i Trnjak 2021 kojega ukupno uzgajaju na 8 hektara, najveća površina te sorte u Hercegovini. Zaključeno je da bi bilo dobro brati trnjak nešto kasnije ali postoje i opasnosti duljeg ostanka na trsu-bolest, tuča...Tribus 2016 je kupaža posebno rađenih sorti blatina, trnjak, vranac. Ima 6 grama šećera, vino je elegantno zbog trnjka. Blatina 2016 Grand cru je imala 15% alkohola i 8 g. ostatka šećera , vino koje se svidjelo svima. I na kraju još dvije kupaže- Cuve crveni Percento (40% CS i po 30% merlota i syraha) te bijeli Percento u omjerima 50% chardonnaya i 50% sauvignona. Vinarija je to koja ima preko 300 hektara vlastitih vinograda a sa strateškim partnerom Hercegovina vinom d.o.o Mostar još 100 ha. Vinograde imaju na više lokacija a posebno su poznati Kameni vinogradi gdje je oko 100 hektara podizanih od početka 80-tih do prošloga desetljeća. Zadnji su sađeni vinogradi u polju prema Međugorju prije 5 godina a važno je da su uz trnjak i blatinu zasadili i 5.2 hektara plvca maloga od 2010 naovamo. Kapacitet vinarije je čak 11 milijuna litara a proizvodi se oko pola.
Put nas je dalje vodio u Hrvatsku, prolazili smo dolinom Neretve gdje smo mogli vidjeti more trsova od više vinarija , naravno i Čitluka d.o.o. Posebno su lijepi pejzaži oko Žitomislića gdje smo krenuli uzbrdo prema Međugorju i dalje na granični prijelaz Crveni grm. Vinarija Erceg je u Podprologu na samoj granici i pripada vrgoračkom vinogorju. Danijela i Ivica Erceg priredili su nam zamamni stol svakovrsnih delicija a mi smo najviše tražili voće lubenicu i dinju na temperaturi od 39 stupnjeva. Ipak, kušajući njihova odlična vina posegnuo sam za bogatom ponudom sireva i kajmaka, Početno probali smo Zlataricu 2023 sa 12.5% alkohola sa čak 7.2 g/L kiseline koja je tijekom vremena došla na još uvijek odličnih 6 grama. Maceracija je trajala oko 11 sati, napravljena je i malolaktička fermentacija. Lijepo vino , nježnog mirisa kojeg je loza za obradu vrlo zahtjevna. Nekada je zlatarice u Dalmaciji bilo puno više a sada je praktički ostala u vrgorskom kraju -Pilač, Gašpar, Franić. Lijepo nam je legla i žilavka 2023 sa pješćanog položja. Slijedila je kupaža Tempera 2022 (70% merlota i 30% shiraza) koja je ove godine na Decanteru osvojila srebro sa respektabilnih 91-im bodom. Tempera je prošla maceraciju 20-to dnevnu maceraciju a vino je bilo dva mjeseca u novoj Xylo francuskoj bačvi. Probali smo i odlični Trnak 2021 sa 15% alkohola i 5.6 g/L kiseline ,maceracija je bila tri tjedna, kasna berba. Opći zaključak je bio da je elegantan, finih lijepih mirisa i dobro uklopljenog alkohola. Također, jasno je da ima još vremena za puno dozrijevanje. Inače, Erceg ima oko 2800 trsova ove sorte na 0.6 hektara.Na Festivalu od 27 vinarija bio je među nekoliko zapaženijih. To je mala mini vinarija ali sa dobrim opredjeljenjem da tu relativno malu količinu vina sa ukupno 1.8 hektara dobro prezentiraju i brendiraju. Sva su vina bila tehnički dobro odrađena, svo grožđe je bilo brano nešto kasnije a enološki sa njima surađuje Darko Šimić. Siguran sam da će Ercegi postići lijepe rezultate u budućnosti jer su odabrali pravilan put. Sretno!
Iz Podprologa krenuli smo u Imotski krajnju točku na obilasku toga dana. U prekrasnoj Mozaik dvorani imotske krajine sa tematski posloženim najvažnijim obilježjima ovoga kraja na tri zida velike površine. Taj monumentalni mozaik početkom osamdesetih godina je napravila velika umjetnica prof. Slobodanka Matić porijeklom iz ovoga kraja zajedno sa svojim studentima sa Likovne akademije iz Beograda. U vinariji bivšeg Imote dočekao nas je predstavnik vinarije Katich Viktor Zdilar koja je kupila objekat u kojemu se nekada punilo 22 milijuna litara vina! U Mozaik dvorani prezentirano nam je 12 vina iz sedam vinarija. Po tri vina predstavili su Katich ( Kujunđuša 2022, Mirite blanc 2020 i Mirite noir 2018) i Grabovac ( Draga Riserva 2021, Kujunđuša Riserva 2018 i Modro jezero Riserva 2018), dva vina PG Ivana Jukića Gigolo 2023 (kupaža pošipa i žilavke 1/2) i Vranac barrique 2022, Chardonnay 2022 Sušić, Bili vuk (žilavka i chardonnay) 2023 Šimunović, Kujunđuša Ivan 2022 Jerković i Sočuša (vranac) 2022 PG Ante Sočo. Radionica je pokazala svu raznovrsnost ovoga vinogorja gdje je vodeće i sve bolje vino godinama kujunđuša. Ali vidjeli smo dobro ukomponirane svjetske crne i bijele sorte (CS,merlot,chardonnay, sauvignon...) te naše vranac, pošip, žilavka. Istaknuto je da osim imotskoga polja koje je u ravnici postoje povišeni otoci koji daju drugačije grožđe a neki vinari Grabovac (Vučja draga) i Đuzel imaju vinograde na 400 pa sve do 700 metara.
Najznačajnije vino ovoga područja kujunđuša kvalitativno raste iz godine u godinu i sve više je traženo pogotovo na dalmatinskoj obali. Imotski vinari su napravili veliki napredak u posljednja dva desetljeća a tu prednjače Grabovac i posljednjih godina Katić.
Svečana večera je održana u restoranu Tri sunca dijelu izuzetno lijepog hotela Emotheo Heritage, sagrađenog najvećim dijelom u kamenu, u starom dijelu Imotskog. Hotel sa tri kata vodi direktor Davor Pojatina koji mi je objasnio legendu tri sunca i ostale povijesne momente koje ovaj hotel želi reminiscirati svome gostu. Smo ime Emotheo dolazi od župe koja se na ovom području prvi puta spominje 935.godine. Tu se gost može upoznati sa širom poviješću ovoga kraja koja obuhvaća i najbliže dijelove Hercegovine (stećci), može u uniformama osoblja prepoznati etno motive narodne nošnje, tepisi u hodnicima inspirirani su rimskim mozaikom iz okolice grada itd. Lijepo ,ugodno mjesto sa povijesnim reminiscencijama.
Večeru od šest slijedova priredio je chef Mario Bukarica sa suradnicima a vina koja su pratila jela nam je predstavljao sommelier Josip Kavain WSET L3. Redom to je izgledalo ovako: sa šalamaštranim telećim jezikom, malinom,mentom i divljim zeljem pili smo Agron trnjak Prović 2021. Uz drugo jelo- pačja prsa, kremu od mrkve, gel naranče i sirup brusnice mogli smo sljubiti Trnjak Premium Đuzel iz 2018!
Slijedila su teleća jetrica dolce garbo,pura,timijan,višnje i čips od peršina. Eno užitak dodijeljen je Mira Trnjku Radalj 2020. Sa Trnjkom Katich 2020 poslužen je janjeći kotlet, krema boba i koromača, mladi krumpir i šipak.
Peto jelo u nizu bio je veliki njok s pašticadom uz kojega smo mogli uživati u Carsus Trnjku Škegro 2022 i kako priliči slatko za kraj -Bikla, slatko vrhnje s redukcijom trnjka, pjenica trnjka i bobičasto voće koju je pratilo desertno vino Con Amore Trnjak Matić 2020!
Večera je potrajala do početka drugoga dana ali vrijedilo je "izdržati" na kraju obimnog puta kojeg su vodički odradili Stanislava Borovac i Miro Barbarić. Organizatori su se potrudili i oko ovog vijađa po Hercegovini i Dalmaciji, vjerujem da će i dogodine popratni program dan prije , moguće i dan kasnije zašto ne? dobro oslikati ovu lijepu priču o povratku autohtone gotovo izgubljene sorte-Trnjak
Comentários