top of page
  • Writer's pictureVjekoslav Madunić

Lastovo-more, vino, čovjek

Koliko i što čovjeku treba da bude sretan? - pita se naš kolega Vjekoslav Madunić, zaneseno pišući o Lastovu - posve očaran njime...

Foto: Vjekoslav Madunić /


Koliko i što čovjeku treba da bude sretan? Reći ću vam da se rodi na otoku koji pluta gotovo na sredini Jadrana ili da se doseli ondje. Da obrađuje pol duluma najkvalitetnije crvenice (krumpir, blitva, kapula, biži...), posadi trsove rukatca, kuča i plavine, brine o nekoliko desetaka stabala maslina, pokoja voćka i desetak kokoši koje mu daju jaja.

Nadgradnja su koze, koje smo sretali vozeći se do vrha heliodroma na Humu ili Homu. Da, vjerujte mi Arkadija i danas stanuje ondje a od početka devedesetih došli su i prvi strani turisti i što bi se reklo donijeli dodatnu vrijednost u život na otoku. Po posljednjem popisu bilo je 750 stalnih stanovnika po podacima načelnice Anite Lešić Jančić a brojke župnika Tončija Ante Prizmića govore o 650 duša. Bilo kako bilo ja bih ih dodao još toliko ravnopravno raspoređenih na Lastovo i Uble i to bi bio optimalan broj.Tada bi čak i osnovna škola imala više od stotinu učenika...Ako je Korčula crni otok zbog svoje crnice (česmina, šmrika i crni bor), Lastovo je zeleno ispresjecano crvenim sa 46 plodnih polja. Brojka 46 je amblematična jer je po svim dijelovima otoka toliko crkava i kapelica a u arhipelagu se nalaze ukupno 46 otoka i otočića! Zaista raritetno. Foto: Vjekoslav Madunić /

Povijest Lastova po sada dostupnim nalazima seže 5000 godina unatrag (nalazi u Rača špilji) a onda redom prvi poznati stanovnici Iliri, potom u 3.st. prije Krista Grci koji otok nazivaju Ladesta. Slijede Rimljani (veliko nalazište u Ublima), Bizant te na kraju Hrvati sa područja Neretve u 10.stoljeću.Značajan je utjecaj Dubrovačke republike već od 13.stoljeća kada Lastovo postaje dio Republike a 1310. dobija i svoj statut koji ima sve osobine zakona.

Dokument iz 1280. u dubrovačkom arhivu potvrđuje da su Lastovčani bili vrhunski sokolari u doba kad je ta vještina bila izuzetno cijenjena i sa njome se moglo dobro zaraditi. Današnji položaj mjesta Lastovo je posljedica naredbe mletačkog dužda Petra Orseola drugog iz 998.godine kada je naredio stanovništvu otoka da se sa mora premjeste u brda kao dio borbe protiv gusarenja na cijelom Jadranu.Iako je gotovo 500 godina Lastovo, sa prekidima, bilo pod vlašću Dubrovačke republike to za zajednicu na otoku nisu bila loša vremena, dapače živjeli su slobodno baveći se poljoprivredom i ribarstvom a sami su ulagali u školovanje i podržavali svećenički red. Foto: Vjekoslav Madunić /

Toliko o povijesti ovog slobodarskog otoka i vraćam se na razgovore i razgledanje otočkih zanimljivosti koje mi je svojom ljubaznošću omogućio Željko Kurta direktor hotela Solitudo. Prvo mjesto koje smo posjetili bio je Hum sa 417 metara najviša točka otoka na kojem se nalazi heliodrom koji omogućava hitne intervencije i pomoć stanovništvu. Odavde se za lijepa vremena vidi obala Italije i puno važnih mjesta na otoku: Lastovo, Skrivena luka, svjetionik Struga i više polja...Tu sam vidio veliko stado koza koje slobodno pasu po cijelom području. Pola sata poslije vozeći se dovoljno širokom i dobro održavanom cestom stigosmo u mjesto Lastovo. Vrlo slikovito spuštaju se kuće sa praktički vrha brda u udolinu okrenute cijeloga dana suncu. Tu se odmah nastavlja plodno polje a put dalje vodi u Skrivenu luku. Lastovo ima osnovne službe potrebne stanovništvu: ambulantu, poštu, dućan, više ugostiteljskih objekata a cijelu godinu rade kafići u glavnoj ulici Pjevor.

Cilj nam je bio posjetiti Knežev dvor (Palac) koji je kroz stoljeća mijenjan i nadograđivan a u današnjem obliku postoji od 19.stoljeća vrlo dobro sačuvan i upravo ovih dana dolazi komisija Hrvatskog ministarstva kulture koja će popisati mnoštvo vrijednih predmeta, namještaja i opreme koji su tijekom povijesti dobro očuvani. Zaista impresivno izgleda ta palača/dvor koju sam pod stručnim vodstvom direktorice TZ-a Diane Magdić imao priliku detaljno vidjeti. Građena i opremana za luksuzno stanovanje sa više velikih prostorija u prizemlju i na katu danas bi zasigurno u nekoj kategorizaciji dobila oznaku de luxe...Kada se kroz više godina završi uređenje ova zgrada će biti najatraktivniji svjetovni turistički objekat u upoznavanju otoka.

Završno bih istaknuo i odlično očuvanu cisternu za vodu u sklopu dvora. U neposrednoj blizini je velika crkva sv.Kuzme i Damjana iz 1473., bio je tu i stariji sakralni objekt i prije, na glavnom trgu naselja koju vole iz dragosti nazivati katedralom jer ima čak pet ulaza i isto toliko oltara. To je crkva u kojoj ima cijeli niz umjetnina, najviše iz Baroka, ali i ranijeg i kasnijeg razdoblja. Svakako treba razgledati.Dvadesetak metara dalje je crkva Sv.Marija na Grži sagrađena 1442. U crkvi se nalazi vrijedni drveni oltarni triptih na kojemu su prikazani Bogorodica, sv. Kuzma i Damjan, sv. Ivan evanđelist i Marija Magdalena. Ovdje se slavi blagdan Imena Marijina 12.rujna.

Bio sam i kod načelnice koja mi je nabrojila nekoliko aktualnih planova u obnovi ili rekonstrukciji koji bi dali više sadržaja toj maloj zajednici. Rekonstrukcija luke Ubli trebala bi uskoro početi, bit će sagrađen novi vez od 130 metara. Stari vojni hotel u Ublima trebao bi biti Dom za starije osobe kao područna jedinica već postojećeg Doma u Vela Luci. Palac obitelji Fantela će nakon svih predviđenih radova postati muzej i prvo mjesto u razgledanju turista. Zgrada na PRIJEVORU bi postala, europskim novcem, mjesto ukupne kulturne baštine ovoga otoka, spominjem samo na daleko poznati Lastovski poklad u zimskim mjesecima i primjerice Lastovski statut iz 1310. godine. U školi je trenutno 45 učenika a u vrtiću 36-estero djece. Posljednjih godina taj trend raste... Ono što ovdje žele je miran oblik turizma obilazak sakralnih objekata i prirode, nautički turizam, ronjenje...Kao što bi rekao moj prvi sugovornik Željko Kurta koncepcija- Etičkog turizama. A to znači: poštivanje prirodnih vrijednosti, valorizacija kulturnih vrijednosti, tretiranje gosta kao individualne osobe te jedinstvo hotela i lokalne zajednice. Cilj je da cijeli otok, a ne samo pojedini dijelovi, bude destinacija takvog turizma.

Otok Lastovo je bogat agrumima, drugim voćem, grožđem i krajnjim proizvodom vinom. Bio je to poticaj našoj po hrvatski Danijeli, Daniela Bohata aka Diani DiCascata da organizira 1.Sajam vina, okusa i mirisa Dalmacije na Lastovu. Diana već osmu godinu živi u Hrvatskoj dobro je upoznala vina sa juga Hrvatske, posebno Pelješac, ali i vina iz obližnje Hercegovine i Vrgorca. Predvidjela je da uz vino i otočke proizvode bude održan Tango vikend plesnog majstora koji je učio od argentinskih majstora Miloša Miloradovića. Cijelu priču sa plesom je započela prošle godine vrijedna i skromna učiteljica engleskog u o.š "Braća Glumac"sa Lastova Dajana Smoljo. Sve se odigravalo na terasi i dvorani hotela Solitudo u Pasaduru.Svoje nadaleko poznate OPG proizvode izložila je Darinka Krnčević iz Lastova. Bili su to: sapun od ulja divlje masline, ulje divlje masline (mastrinika), nekoliko vrsta likera limun, naranča, mirta zatim džemovi od limuna, naranče, vinogradarske smokve, opuncija indijanska smokva. Moglo se probati rakije od travarice, rogača i ruže. Jasno i ukiseljeni petrovac i kapari te cijeli niz kozmetičkih proizvoda -hidrolata. Svaka čast Darinki koju sam imao priliku upoznati negdje na kontinentu prije više od desetljeća. Probali smo i vina vinarije Franić od Vrgorca koja ih prodaje pod etiketom Krystal (posebno su dobri trnjak i rose od iste sorte), vinarija Šarić je najpoznatija na otoku sa preko 10000 litara godišnje proizvodnje. Bili su ondje Plavac mali, merlot, rukatac, opolo...Mladi potomci obitelji Šarić krenuli su sa novim nasadima 1992. tako da je to danas značajna vinarija u širem krugu dalmatinskoga juga. Imaju dobra vina i želim im uspjeh na širem tržištu. Na kraju, ali ne kao posljednja po kvaliteti dapače, probali smo vina Arsena Rončevića iz seoskog domaćinstva "Pod pinjule". Sjajan pjenušac kojeg je maštoviti vinar nazvao vino od...(muški spolni organ) je sjajno.

Tvorac ove božanstvene tekućine je na etiketi pojasnio svoj bunt protiv ustaljenih normi ocjenjivanja i UKALUPLJIVANJA vina. Kušao sam Teutu biancu (Teuta*s Crown) i Teutu neru za koje je naljepnice nacrtala i napravila DiCascata. Važno je naglasiti da ova Teutina vina mogu dobiti, nisu u prodaji, kao zahvalnicu ljudi koji podržavaju zaklade DiCascata. Odlična organska vina pa makar to ne pisalo na naljepnici, traže čašu više. Sajam je tek krenuo i sigurno dogodine može okupiti više izlagača i posjetitelja...Danijela Bohata AKA Dijana Di Cascata je praktički sama organizirala ove godine i ono što se vidi je potreba da bude angažiran veći broj ljudi prvenstveno u najavi i promociji. U svakom slučaju hvale vrijedan trud. Ovdje završavam prvi prilog o Lastovu a u drugom, za koji dan, možete saznati o Nacionalnom parku Lastovo,svjetioniku Struga, uvalama Mihajla, Lučica i Zaklopatica, OPG-u Simić...

69 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page