Imao sam priliku na dva BLAŽA 2021. i 2022. probati najveći dio proizvodnje
vina u hercegovačkim vinarijama. Što bi se reklo creme dela creme. To je bila i poveznica da od jeseni do sada ugostim više tih vinarij: Nuić, Carska vina Grgo Vasilj, Čitluk d.d , Milas, Keža,
Ostojić i ovoga tjedna vinariju Matić iz Trebižata nedaleko Čapljine. Uvjeren sam
da će sve one u idućim godinama pronaći zasluženo mjesto na hrvatskom tržištu
pa tako sasvim sigurno i Matići
Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini. Ovom
konstatacijom sam želio naglasiti njihovu opredijeljenost da se posvete uzgoju
sorti svoga kraja: žilavki, blatini i trnjaku. Po riječima Ozrenka Matića, na
predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih
svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali oni žele svu svoju
energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali
njihovi preci, stoljeće i pol od 1870 godine. Ozrenko je baštinio znanja svojega
djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio
Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići
imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije dobre lokacije. Na Bodeniku brdima iznad
doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim
brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5
hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-
35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze,
povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti
vinarstvom.
U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio mi
je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat
sa znamenitom limenom glazbom. Tako smo na predstavljanju imali priliku kušati
sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur
lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu
barrique 2017 Gran cassa , Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao
Tomislav Jakopović uz ovaj puta izuzetno angažiranu publiku. Mada svih sedam
zaslužuju poseban osvrt koncentrirat ću se u ovom priopćenju na pet.
Na trećem vinu Žilavka sur lie 2020 Antonio nas je izvijestio da je fermentacija
započela u barik bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u rostfraj.
Enolog zapravo nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga
tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je jedno čvrsto, lijepo zaokruženo, slasno
vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta. Miris vanilije, osjeti se blagi
utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje
kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio".
Na kraju kušanja žilavki nastala je vrlo živa rasprava kakve bi žilavke trebale biti.
Dali bi ih trebalo, u trendu vremena, raditi laganije i lepršavije ili onakve kako smo
imali priliku kušati? Unisono smo se složili sa razmišljanjem Matića starijeg: "Ja
želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a
činjenica da smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. sa kojom su svi
bili oduševljeni i nisu mogli vjerovati da je stara 9 godina" Antonio Matić:"Žilavke iz
2008. ,10. i 12. su odlične. Poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju.
O okusu ne treba ni raspravljati". Konstatirano je da žilavka sur lie ima izuzetan
potencijal starenja pa je pred ovom iz 2020. još puno dobrih godina...
Blatina 2018 Da capo (od početka) dobila je mnoge komplimente i poklonike u
publici. Alkohol od 12.5 je zaokružen na 13% ali se ne ističe i ne smeta. Ima tijela
koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano deset dana. Čuvano u
bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Anđelinović:" Ovo je vrlo lijepo
posloženo vino, malo ih je ovako elegantnih". Blatina mora imati udjel svojih
oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta, u
narodu prihvaćen domaći izraz kambuša. Tu se razvila diskusija kako je zapravo
malo naših crnih vina ovakve stilistike i da bi na tom planu trebalo više raditi,
uključujući plavce. Neki ga uspoređuju sa pinotom crnim a Jakopović je sklon ako
već ide usporedba da to bude trnjak.
Trnjak 2018 Con animo 14% alkohola crveno suho vino je najpotentnija
hercegovačka crna sorta. Da prije maksimalno desetak godina nisu krenuli novi
nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i
Matići odlučili na novih 4 hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio nas je
podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u
prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske
rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a
počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak
visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i
Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače
koristi ova vinarija. Antonio nam je rekao da po njegovom iskustvu trnjak
odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je rostfraj
pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
Blatina barrique 2017 13.5% alkohola. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa
položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dozvoljenom omjeru.
Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika
je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barik bačve gdje je
ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Zaključeno je da
su tanini dobri, nisu jaki i nema zelenih. Mirisi čisti i karakteristični za sortu.
Anđelinović zaključuje da su obje blatine pogodna vina uz mesnati ručak a da
poslije ne moraš ići leći zbog težine i alkohola. Poželjno za hrvatsko tržište.
Ozrenko Matić koji nam je inače rekao nekoliko narodnih mudrosti dan započinje
ne kako mnogi uobičavaju dobrom žesticom već čašom crnoga. Svaka čast. Ali
pamtim pa ovdje i prenosim njegovu rečenicu koje je vino najbolje? "Ono koje si
naučio piti!"
Još smo se zasladili desertnim trnjakom iz 2020. Fermentacija se odvijala na
divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola
ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili
desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada
u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju
divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako bi rekao
Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Ja ću malo
simplificirati. Ne previše filozofije u proizvodnji već politika proizvodnje. Katkada
tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke." Vina
najviše plasiraju po BiH a izvoze u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i Crnu goru. Na
kraju rekao bih da su se kod oca i sina Matića susreli tradicija koju predstavlja
otac sa radom u vinogradu i modernost mladog čovjeka koji svoja enološka znanja na
najbolji način prenosi u svojoj vinariji. I to radi vrlo dobro...