top of page
  • Writer's pictureVjekoslav Madunić

2.Trnjak fest u Ljubuškom i okolici

Updated: Jun 30


Prošla je godina dana od 1. Trnjak festa održanog u Humcu 17.lipnja 2023. Ista agilna ekipa organizatora na čelu sa predsjednikom Udruge ljubuških vinara Zdenkom Milasom ponovila je svoju priču o Trnjku 21. i 22. lipnja (Dan festivala) u središtu Ljubuškog u gradskom parku omeđenom Zrinskofrankopanskom i ulicom Stjepana Radića. Nova adresa ,u odnosu na prošlu godinu, u samom centru grada pokazalo se dobrim mjestom i vjerojatno će ostati lokacija i idućih godina. Čak 26 vinarija iz Hercegovine, Vrgorca i Imotskog: Čitluk iz Čitluka, Brid Omiš, Nuić Crnopod, Erceg Podprolog, OPG Radalj Kozica, Milas Humac, Đuzel Glavina Gornja, Keža Studenci, Antunović Stiljai/Metković, Majić Ljubuški, Grabovac Donji Proložac, Gašpar Umčani, Carsus Radišići, Tolj Blatnica, Pilač Vrgorac, Matić Trebižat, Katich Imotski, Prović Opuzen, Govorko Dusina, Jerković Runovići, Domano Domanovići, Bošnjak Grude, Mara Grude, Puntar Neum, Vilinka Sretnice...su ove godine predstavila trnjak monosortno i češće u kupažama te na taj način potvrdile da ova sorta zvana još Rudežuša i Kovačuša sa dvo stoljetnom tradicijom polako ali nezaustavljivo kreće prema vrhu gdje je još uvijek količinski i po čuvenju izvan Hercegovine na tronu crnih vina- blatina.




U radionici sommeliera Danijela Čečavca, prije početka večernje vinske fešte, analiziralo se kako se ponaša trnjak u različitim kupažama. Probano je 11 vina. Radionica je pokazala da trnjak u kupaži sa CS, merlotom i syrahom vrlo brzo gubi dominaciju dok sa našim crnim sortama blatina, plavac mali, vranac daje fina, skladna terroirska vina. Zaključeno je da se pažljivim odabirom sorte za kupažu i preciznim utjecajem drva može postići odličan rezultat u kojemu trnjak pokazuje svu svoju raskoš. Ulaznica u prostor Parka od 50 KM omogućila je ljubiteljima eno gastro događanja da u neograničenoj količini uživaju u vinu (trnjak, rose od iste sorte pa i pjenušcu od žilavke...), na više štandova u različitim narescima uključujući pršut, raznim vrstama hercegovačkih sireva, domaćem kruhu, pogačama i kolačima. Također i u glazbenom nastupu već znane nam harfistice Hane Paraušić čiji kontemplativni, nježni zvuk idealno pristaje uz tip manifestacije u lipanjskoj ljetnoj noći...Nastupili su i pjevačica Anastasia Kaptelova te Ivan Džajić na kontrabasu. Dobro pogođena glazbena kombinacija. Neću posebno isticati vinare koje poznajem već godinama više mi je bilo zanimljivo kušati neka vina po prvi puta. Primjerice OPG Radalj, Govorka ili dvije vinarije Bošnjak i Mara iz Grude koji su potvrdili da trnjak polako i sigurno osvaja sve veći dio tržišta. Ipak, vjerujem da se neće ljutiti ostali, ako istaknem meni 7-8 dragih vrhunskih trnjaka od Nuića, Škegre, Majića, Tolja i Matića (desertno) iz hercegovačkog dijela, Gašpara iz Vrgorca te Grabovca i Đuzela iz Imotske krajine. Atmosfera u parku je bila ugodna, poslužilo nas je vrijeme nije bilo prevruće kao dan ranije a nije bilo ni kiše čega su se organizatori najviše plašili, puno posjetitelja i puno dobroga raspoloženja kakvog može napraviti samo vino! I ove godine sorta je dobila svoje ambasadore. Iz BiH to je postala Nasiha Pozder Federalna ministrica turizma i okoliša dok je iz Hrvatske, dakle u Europskoj uniji, ambasador trnjka Blaženko Boban.


I ovog puta sporadično se mogla čuti bojazan -da li će snažan rast trnjka naškoditi blatini? Moje mišljenje je da obje sorte imaju mjesta u Hercegovini a da isto tako u vrgoračkom i imotskom kraju uz plavinu i vranac, trnjak ima dovoljno prostora u vinogradima i na tržištu. Povijesno nezna se točno podrijetlo sorte, kao i kod mnogih drugih u Hrvatskoj i Hercegovini, ali se sa velikom vjerojatnošću veže uz dolazak Napoleonove vojske u naše krajeve prije puna dva stoljeća. U narodu u nekim dijelovima je i danas apostrofiran kao francuz. Na uvodnim predavanjima u Domu kulture o istraživanjima koja su radili profesori Marijo Leko, Marina Vranješ i Željko Andabaka, primjerice šećer u moštu ali i drugim organoleptičkim standardima zaključeno je da trnjak malo zaostaje za svjetskim crnim sortama (merlot, CS ili syrah) a da je u odnosu sa našim sortama primjerice blatinom ili crljenkom kaštelanskim jednak i bolji. Milan Budinski je istaknuo dva ključna mirisa i okusa trnjka, po njemu to su višnja maraska i zreli nar. Zanimljivo je bilo čuti prof.Edija Maletića koji će nakon uspješne priče sa nadinskim i portugalskim vinarima, riječ je o izmjenama sorti, Portugalci sade hrvatske maraština, debit, vugava, pošip a naši su (Šime Škaulj) vrlo uspješno zasadili tourigu nacional, fernao pire, vital već na benkovačkom sajmu vina početkom srpnja u priču uključiti i hercegovačke vinare. To znači da bi tri ključne sorte žilavka, blatina i trnjak bile zasađene negdje u Portugalu a već spomenute portugalske crne i bijele negdje u području Hercegovine.


Dan ranije u petak krenuli smo na cjelodnevno novinarsko putovanje Hercegovinom, vrgoračkim krajem i na kraqju Imotski. Prva postaja na tom fizički zahtjevnom ali mirisima i okusima ugodnom putu bila je vinarija Vilinka u Sretnicama. Dočekao nas je Velimir Ereš vlasnik tek završene moderne vinarije uz samu cestu prema Mostaru. Vinarija osnovana 2008. je višestruko nagrađivana na Decanteru. Osvojili su prvu zlatnu medalju 2020. 95 bodova za baznu žilavku iz 2019. te 2022. berba 2021. za žilavke selekcija sa čak 96 bodova. Nagrađivano je i crno X-line mješavina trnjka, CS-a i merlota. Prvi puta 2017. za berbu iz 2015. a ponovilo se i 2022. Ove godine dobili su srebra. Ereš ima ukupno pod svojim nasadima oko 4.5 hektara a vodeće sorte su žilavka, blatina i trnjak. Odlično radi i obje kupaže u bijeloj su uz žilavku još bena i krkošija a u crnoj X-line (40% trnjak, 30% CS i 30% blatine). Vinogradi Vilinke se nalaze na 400 metara nad,visine na obroncima istoimene planine. U proizvodnji crnih koristi američke i francuske barrique bačve tvrtke XYLO. U planu je zasaditi još oko 1 hektar crnih sorti (u jeziku nekadašnjih vremena 10 duluma). U enološkom smislu savjetuju ga Darko i Branko Šimić. Ereši od 1996. imaju svadbene dvorane pod imenom Afrodita a nova za 750 potencijalnih gostiju sagrađena je 2016.. Ta činjenica pomaže u stabilnosti i napretku vinarije a kako kaže vinar supruga Ivona i on se slažu u filozofiji zdrave proizvodnje kojoj teže u vinogradu i podrumu. Imaju troje djece Petru, Mariju i Ivana koji će slijediti očev vinarski put.


U drugom prilogu pišem o vinariji Čitluk, njihovom podrumu usred vinograda u mostarskom polju, vinariji Erceg iz Podprologa, imotskim vinarima i svečanoj večeri u restoranu Tri sunca u Imotskom

Fotografije:Darko Lugarić i Vjekoslav Madunić


75 views0 comments

Recent Posts

See All

Commenti


bottom of page