top of page
  • Writer's pictureVjekoslav Madunić

Škrlet-značajno vino moslavačkog i pokupskog vinogorja



Škrlet je hrvatska sorta bijelog grožđa nepoznatog porijekla. U krajevima gdje raste je nazivaju ovnek ili ovnek žuti zbog oblika lista, osukač i maslec.Zadnjih godina moslavački vinari ga nastoje dignuti na viši nivo u čemu i uspjevaju. Za sortu koja bi trebala napraviti jači prodor na našemu tržištu imaju malu površinu zasada , nešto ispod 100 hektara ali ta brojka zapravo raste jer je prije 7-8 godina bilo oko 20 hektara manje koji su u međuvremenu posađeni i planira se još ubuduće. Osobno mi se ta sorta sviđa i navijam za njih kao i za kujunđuše iz imotskoga kraja da se prošire u druge dijelove Hrvatske i kontinentajne i priobalne te tako obogate našu ukupnu vinsku ponudu.







U novootvorenom zagrebačkom diWine Baru, u četvrtak 20. listopada, održana je prezentacija

vina kutinskih vinara, s naglaskom na autohtonu sortu škrlet. Predstavljanje, organizirano u formi

kušaonice, okupilo je tridesetak predstavnika medija i vinskih profesionalaca koji su imali priliku

osvježiti svoje znanje o ovoj sve značajnijoj sorti, ali i porazgovarati sa predstavnicima četiri kutinske

vinarije. Generalni je zaključak večeri kako izvrsne škrlete ne trebamo, kao što se dosad često mislilo,

tražiti isključivo u vinarijama organiziranim u udrugu Škrlet.





Vinari nove generacije ujedinjeni u nastojanju da očuvaju i unaprijede autohtonu sortu škrlet

Dečki i cure iz vinarija Seletković, Košutić, Glavica i Klet Romić – sve mahom vinari nove generacije –

pokazali su veliku umješnost u proizvodnji različitih stilova škrleta, iza koje stoji ogromno

vinogradarsko i vinarsko znanje, posvećenost i ljubav prema sorti, ali i jasna tržišna vizija svakog

proizvođača. Na prezentaciji su se tako mogli kušati potpuno mladi, još nefiltrirani škrleti,

prošlogodišnji – još uvijek zavodljivo svježi – škrletni uratci, ali i moćni „odležanci“ i macerati,

školovani u bačvama i amforama, pred kojima bi se posramili i neki iskusni proizvođači jantarnih vina.

Osim škrleta, bila je ovo prilika kušati i druga zanimljiva vina, poput sjajnog muškata ottonela vinarije

Seletković, kupaže osam piwi sorti kojom se (uspješno) poigrao Antun Glavica i briljantne frankovke

mladog Nikice Katića iz Kleti Romić.

Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata

Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku

tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su

istu odlučiti oblikovati u pitko i svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima,

koji znaju uživati u dobroj kapljici. Zbog rastuće potražnje škrlet proizvode u ukupno najvećoj količini

od 15.000 butelja godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima,

sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – oba sa izvrsno uklopljenim ostatkom

šećera, te Cabernet sauvignon 2019 velikog potencijala.

Samozatajni Hrvoje Košutić vinskim je znalcima već otprije poznat po zapaženim rezultatima koje

postiže sa svojim škrletima, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje,

osvojivši drugo mjesto na ocjenjivanju „Vinske zvijezde“ za svoj Košutić Familia 2020. Navedeno vino

imali smo priliku kušati u magnum izdanju i osobno se uvjeriti u njegovu kvalitetu koja je rezultat

prvenstveno „dizajna“ nastalog u samom vinogradu, a zatim i znalačkog podrumarenja u kombinaciji

dvodnevne maceracije i 15 mjeseci sur lie odležavanja u velikom hrastu. Osim škrleta, u podrumu

Košutić moguće je pronaći i druge, pretežito bijele kontinentalne sorte, poput graševine, rajnskog

rizlinga i bijelog pinota. Tu je i kupaža pod nazivom Sedminac čije ime potječe od 40-ak godina starog

vinograda sađenog u sedam redova, u kojem prevladavaju graševina i škrlet, a koji u stiliziranom


prikazu krasi i etikete ove vinarije. Ponudu vina, na početku i na kraju, zaokružuju osvježavajući

pjenušac Noel i izvrstan cabernet sauvignon.


Moslavački vizionari škrleta

Na Mramor brdu kod Repušnice smjestili su se vinogradi vizionara Antuna Glavice, koji je

prvenstveno vina proizvodio za osobne potrebe, te je tek odnedavno prisutan na komercijalnom

tržištu. No, na istom je odmah itekako primijećen, zbog kreativnosti, hrabrosti i znanja koje uspješno

kombinira u proizvodnji sjajnih vina. Iako smo očekivali da će macerati iz amfore s 9-mjesečnim

odležavanjem na tropu izazvati najviše komplimenata na jučerašnjem kušanju, ipak je najveću pažnju

privukla kupaža osam piwi sorti, pokusno uzgojenih na dva vinogradarska položaja. O Antunu i

njegovim vinima zasigurno ćete još puno čuti, jer njegovo vrijeme tek dolazi.

Nismo sigurni da li su glavne zvijezde na prezentacijskom stolu Nikice Katića, vinara poznatog

moslavačkog gastro odredišta Klet Romić, bili odležani škrleti ili ipak 3 godine stara, ručno rezana

šunka, koju Nikica načinje samo u posebnim prilikama poput Božića, rođendana i - eto – vinskih

kušaonica u diWine Baru ��. Znamo samo da je jako teško bilo probiti se do stola, a kada smo

napokon uspjeli, susreli smo se sa škrletom u svim njegovim izričajima – od potpuno mladog vina

buteljiranog samo za ovu priliku, preko pjenušca Larita i jednogodišnjeg škrleta, do odležanaca 190 i

329 koje Nikica imenuje prema broju dana provedenih u bačvi i već omiljene, sve traženije

DragoNade, kupaže graševine i škrleta. Kao da sve to nije dovoljno, na popisu „eksponata“ našla se i

majstorski izbalansirana frankovka. Nikica je uvelike je zaslužan za znanstvenu i tržišnu afirmaciju

škrleta, dok statističke podatke o nasadima i količinama ove sorte sipa iz glave. Tržišno, većinu vina

plasira upravo u matičnoj Kleti Romić, čija tradicija ugostiteljstva seže u davnu 1974. godinu. Stoga je

njegova vina poprilično teško pronaći u barovima i restoranima. diWine Bar se tim više ponosi

činjenicom da je na svoju vinsku kartu uspjela uvrstiti popularnu DragoNadu.


Uz podršku turističke zajednice kutinski kraj postaje sve važnija eno-gastro destinacija

Važno je napomenuti kako bi uspjesi spomenutih vinarija bili značajno manje vidljivi i poznati, bez

agilne podrške lokalne turističke zajednice Grada Kutine, koja marljivo radi na brendiranju ovoga

kraja, kreirajući identitet Moslavine kao eno-gastro destinacije. Na primjerima Istre, Međimurja i

Osječko-baranjske županije, jasno možemo uvidjeti činjenicu da samo ujedinjeni napori turističkih i

poljoprivrednih institucija s jedne, te lokalnih vinar(ij)a i restorana, s druge strane, daju dugoročne

rezultate u kreiranju vidljivosti i prepoznatljivosti nekog lokaliteta kao vinske destinacije. Čini se da je

Moslavina, uz sjajan primjer TZ Grada Kutine na tragu tog uspjeha.


---

Tekst i foto: Irena Lučić, diWine Portal





12 views0 comments

Recent Posts

See All

Kommentare


bottom of page